♠ Mala unapred neispunjena zelja ♠ |
![]() Stvarnost me je jutros stvarno ujela za guzicu ...
Sve mi se vise cini da sam negde pogresno skrenuo ... Suvise propustenih i neispunjenih zelja ...
Smrc, smrc ...
Pozdrav drugari
»
|
![]() |
|
||||
LoginNavigacijaNajnoviji blogoviNajnoviji komentari
Who's onlineThere is currently 1 user and 1 guest online.
Online users
|
|
svi imaju neke
svi imaju neke zelje..:)
ne daj se spodops! bice josh (propushtenih) prilika :))
pozdrav
a neko...
...ima sposobnost da se klonira (multiplicira) :))
* coton
* disobedient
* Sveznajuci_klon
* kevi
* Sveznajuci_klon
* SpodopS
kloniranje
e bash si me nasmijao
e bash si me nasmijao :)))
ovo je vec problem na blogu, dva nsm-a..:)
ovo je vec problem na blogu,
ovo je vec problem na blogu, dva nsm-a
Ili ti vidis duplo?
Proveri:)
:))
pa, ako mene pitaš...
je li to mala unaprijed
je li to mala unaprijed neispunjena zelja? :)))
e...
...šta sad da odgovorim???
...šta god da kažem, donji sam
...pa ću da mijenjam temu :))
...hajmo o kloniranju
...šta, dakle, ti misliš o tome?
...evo, ja mislim kako bi bilo dobro da imam klona da umjesto mene odgovara na ovakva pitanja, i da ide umjesto mene na posao, i da...
pa stvarno jedino da
pa stvarno jedino da odgovara na ovakva pitanja..:))
a ne podrzavam kloniranje...
a je li to...
...zbog prenapućenosti planeta ili iz etičkih razloga?
U posljednjih nekoliko godina znanstvenici su uspjeli klonirati više vrsta životinja. Godine 2001. američki su znanstvenici čak pokušali klonirati čovjeka, no u tome nisu uspjeli. Jedna tehnika koju znanstvenici primjenjuju za dobivanje klonova naziva se nuklearni transfer.
Znanstvenici najprije iz ženke uzmu neoplođenu jajnu stanicu (1) i iz nje odstrane jezgru (2), koja sadrži DNK. Iz tijela životinje koju će klonirati uzmu odgovarajuću stanicu, primjerice stanicu kože (3), čija jezgra sadrži sve genetske informacije o svom vlasniku. Tu stanicu (ili samo njenu jezgru) znanstvenici tada unesu u jajnu stanicu iz koje su odstranili jezgru i kroz nju puste struju (4). Tim se postupkom postiže sjedinjenje stanice i citoplazme jajne stanice (5). Nakon što dobije novu jezgru, jajna stanica počinje se dijeliti kao da je oplođena (6), čime počinje razvoj klona životinje iz koje je uzeta tjelesna stanica. ##
Embrij se tada može implantirati u maternicu surogat majke (7), gdje će se, u rijetkim slučajevima kada se sve odvija po planu, nastaviti razvijati dok ne dođe vrijeme da mlado dođe na svijet. Postoji i druga mogućnost, a to je da se embrij zadrži u maternici samo dotle dok se iz embrioblasta ne uspiju izdvojiti embrionalne matične stanice koje se dalje mogu držati u kulturi. Znanstvenici vjeruju da bi ovaj temeljni princip kloniranja trebao biti djelotvoran i u slučaju ljudi. Ustvari, pokušaj kloniranja čovjeka koji smo prije spomenuli izvršen je s namjerom da se dobiju embrionalne matične stanice. Kloniranje u tu svrhu naziva se terapijsko kloniranje.
Terapijsko kloniranje konceptualno je različito od reproduktivnog. Prvi korak je isti, ali namjera nije. Terapijsko kloniranje izvodi se da bi se sačuvali životi i izliječile bolesti koje su sada neizlječive dok se reproduktivno izvodi iz razloga koji sežu od egomanije preko uskrsnuća pa sve do želje za biološki srodnim djetetom.
Pošto smo kao ljudi sposobni mijenjati život na Zemlji, bilo bi jako korisno da dobro promislimo kakav budući svijet želimo. Vrijeme je gotovo već isteklo i najvjerojatnije nećemo biti u mogućnosti da ispravimo učinjene pogreške.
## Ovca Dolly prvi je sisavac koji je kloniran iz stanice odrasle jedinke. Za njeno kloniranje znanstvenici su uzeli stanicu mliječne žlijezde odrasle ovce i njenu jezgru unijeli u jajnu stanicu kojoj su prethodno odstranili jezgru. Javnost je za Dolly prvi put saznala 23. veljače 1997. Pri njenom kloniranju bile su korištene smrznute stanice što je potvrdilo pretpostavku da se sisavci mogu klonirati i poslije njihove smrti.
Što kaže znanost o kloniranju?
Iz embrionalnih matičnih stanica može nastati gotovo sih 200 vrsta stanica od kojih je sačinjeno ljudsko tijelo, a na matične stanice se gleda kao na mogući neograničeni izvor ljudskih dijelova. Pogledajmo što se događa nakon oplodnje jajne stanice.
Nedugo nakon što dođe do oplodnje jajna stanica počinje se dijeliti. Nakon otprilike pet dana diobe kod ljudi se od novonastalih stanica formira sićušna kuglica, takozvana blastocista. To je u biti šuplja kuglica, koju čine troboflast, tj. vanjska ovojnica blastociste, te malena nakupina od tridesetak stanica, tzv. embrioblast. koja je pričvršćena za unutrašnju stijenku kuglice. S vremenom se iz troboflasta razvije posteljica, a embrioblast postane ljudski embrij.
Ima li razloga za zabrinutost
Najveći razlog za zabrinutost vezan je uz činjenicu da se izdvajanjem embrionalnih matičnih stanica zapravo ubija embrij. Time se, objašnjavaju u Državnoj akademiji znanosti, «ljudski embrij lišava svake mogućnosti da se razvije u kompletno ljudsko biće. Za one koji smatraju da život ljudskog bića počinje u trenutku začeća, istraživanjem embrionalnih matičnih stanica krši se načelo kojim se zabranjuje uništavanje ljudskog života i njegovo korištenje u druge svrhe, ma kako plemenite bile.»
Odakle laboratoriji nabavljaju embrije iz kojih izdvajaju matične stanice? Najčešće iz klinika za umjetnu oplodnju, u kojima se vrši umjetna oplodnja jajnih stanica izdvojenih iz tijela žene.
Znanstveni rizici i regenerativna medicina
Bez obzira na to koju se vrstu matičnih stanica koristilo, njihova primjena u liječenju također će imati velike nedostatke - čak i u slučaju da znanstvenici potpuno ovladaju tehnikom dobivanja tkiva potrebnog za transplantaciju. Jedan veliki problem tiče se imunološkog sustava primatelja, koji odbacuje svako strano tkivo. Trenutno se taj problem rješava jakim lijekovima koji oslabljuju imunološki sustav, što je povezano s nekim opasnim nuspojavama.
U nastojanju da pronađu rješenje za poblem imunološke reakcije, neki znanstvenici čak predlažu kloniranje pacijenata, s time da bi se njihovim klonovima dozvolilo da se razviju samo do faze blastociste, kada bi se iz nje mogle izdvojiti embrionalne matične stanice. Tkivo koje bi se izdvojilo iz tih matičnih stanica bilo bi genetski identično tkivu darovatelja i primatelja, uslijed čega bi u organizmu izostala imunološka reakcija. No pored toga što je ta ideja moralno neprihvatljiva mnogim ljudima, takvo bi kloniranje moglo biti beskorisno ukoliko se poduzima radi liječenja neke genetski uvjetovane bolesti. Rezimirajući problem imunološke reakcije, Državna akademija znanosti navela je: «Da bi se u regenerativnoj medicini moglo uspješno primjenjivati metodu transplantacije stanica, najprije se mora riješiti problem vezan uz njihovo odbacivanje, Što je ujedno i jedan od najvećih izazova s kojima se suočavanu istraživači s tog područja.
Nema lijeka u bliskoj budućnosti
U izvještaju pod nazivom Stem Cells and the Future of Regenerative Medicine navodi se: "Zbog pogrešne procjene kolikom znanjem raspolažemo, moglo bi se neopravdano zaključiti kako je samo pitanje vremena kada će se te nove metode liječenja početi primjenjivati i da je takvo što posve neminovno. Ustvari, istraživanje matičnih stanica tek je u začetku i u našem znanju postoje ogromne rupe koje priječe realizaciju novih metoda liječenja, neovisno o tme radi li se o primjeni matičnih stanica odraslih jedinki ili stanica izdvojenih iz embrija."
mozda jedino
mozda jedino terapijsko...
e, to...
...zato sam i prenio onaj tekst
...usprkos prevlađujućoj predrasudi kako je kloniranje tek proces kojem je svrha da "kopira" ljude - ono, kao što vidimo, može imati i jedan sasvim drugi aspekt, a koji bi čovjeku mogao omogućiti kvalitetnije liječenje nekih vrsta bolesti
...vješto sam izvrdao, moraš priznat :)
...a ti, druže SpodobS, ne beri brigu
...ima dana...
...meni je, već sam to rekao, životna želja otić na Motovun film festival
...a ko čeka - dočeka