U Potrazi za Nevidljivim Pejzazom 5 - uvod u idejnu mapu Terencea McKenne |
![]()
Istorija minojske civilizacije počinje oko 6000. pr.n.e, kada je mala kolonija emigranata, vjerovatno iz Anadolije, stigla na obale ostrva. Oni su sa sobom donijeli kult Boginje i agrarnu tehnologiju neolitika. Narednih 4000 godina dešavao se spori, ali stabilni, tehnološki progres u grnčarstvu, tkanju, metalurgiji, rezbarenju, arhitekturi i drugim zanatima, kao i uvećana trgovina i postepeni razvoj živog i razigranog umjetničkog stila, tako karakterističnog za Krit. Kritska Zmijska boginja prirode utjelovljuje vrijednosti životnog vitalizma, realizma i slavljenja čula. Predstavljana je otkrivenih grudi i sa zlatnom zmijom u rukama. Istraživači su u zmiji vidjeli, na tragu šamanizma, simbol duša umrlih. Radi se o boginji koja, poput Persefone, vlada podzemljem, ona je moćna šamanka, čija je misterija stara već milenijumima.
Na Kritu, i u Grčkoj, nastavlja se svijest o biljnom Logosu, sve do vremena konačnog ukidanja Eleuzinskih misterija u 4. vijeku. Eleuzinske misterije su privlačile pažnju mnogih istraživača, ali još uvijek nemamo definitivno razumijevanje šta im je davalo takvu moć u helenističkoj imaginaciji da je, tokom gotovo dvije hiljade godina, doslovno svako ko je nešto značio išao na veliki festival, slavljen na Eleuzinskoj ravnici kod Atene. Moć Eleuzinskih misterija počiva u činjenici da one nisu posjedovale nikakvu dogmu, umjesto toga su upražnjavani određeni sveti činovi, koji su podsticali religiozno osjećanje u koje je svako naredno doba moglo projektovati simbolizam koji mu je odgovarao. Nema sumnje, kaže McKenna, da je u Eleuzinskim misterijama postojalo nešto što je svaki učesnik konzumirao, da bi tokom inicijacije doživio nešto potpuno neočekivano i transformirajuće, što mu je ostajalo u sjećanju do kraja života. “Ali, kao svjedočanstvo ignorantnosti dominatorskog društva, tek 1964. godine se neko usudio da iznese stav da su tu bile involvirane halucinogene biljke. To je bio engleski pjesnik Robert Graves, u njegovom eseju The Two Births of Dionysus.”
Nakon ukidanja Eleuzinskih misterija, posvuda je prevladalo ono što je Eisler nazvala “trijumfom mača” dominatorskog društvenog modela paternalizma i patrijarhata. «Jedino je eho starih načina nastavio da treperi u formama “podzemnih” praksi kao što su alhemija, hermetizam, herbalizam. Snažna veza sa biljkama koje oblikuju društvo prošlosti Starog Svijeta je dobila status “misterije”, ezoteričnih nastojanja religiozno opsjednutih i, kasnije, nastojanja ciničnih operativaca tajnih službi... Počela je tamna noć planetarne duše, koju nazivamo zapadnom civilizacijom.” Glavna oznaka narednih vijekova, naročito doba kasne srednjovijekovne crkve i spaljivanja vještica, bila je represija ženskog i represija znanja o dinamici ljudskog odnosa prema prirodnom svijetu. Napuštanje izvorne psihosimbiotičke misterije vodilo je ka zamjeni aktivnih supstanci potpuno neaktivnim. Na sljedećem stupnju, sve što preostaje od autentične misterije jesu simboli. Bilo kakve vrste biljaka su nestale, a na njihovo mjesto su stupila ezoterička učenja i dogme, rituali, porodična stabla, naglasak na gestama i kosmogonijskim dijagramima. Današnje glavne svjetske religije su tipične za ovaj stupanj.
“Trebalo je proći mnogo vijekova prije nego što se ugasio plamen Eleuzinskih misterija, prije nego što je iščezlo shvatanje zajednice i društva inspirirano Majkom Boginjom. Potom su došli mnogi vijekovi nostalgije za rajem i njegovim rijekama nebeske Sōme, nostalgije koja je poprimila nove i raznovrsne forme u ljudskoj potrazi za zadovoljenjem unutrašnje potrebe za intoksikacijom.”
U drugom dijelu knjige, pod nazivom Paradise Lost (Izgubljeni raj), slijedi historija ove potrage, u poglavljima čiji nazivi, poput poezije, sažimaju značenje u sugestivne slike: “Searching for Soma: The Golden Vedic Enigma” (Potraga za sōmom: Zlatna enigma Veda); “Twilight in Eden: Minoan Crete and the Eleusinian Mystery” (Sumrak u raju: Minojski Krit i Eleuzinske misterije); “Alcohol and the Alchemy of Spirit” (Alkohol i alhemija duha); “The Ballad of the Dreaming Weavers: Cannabis and Culture” (Balada tkalaca sanjara: kanabis i kultura). McKenna ubjedljivo argumentira tezu da stil i život čitave kulture mogu biti prožeti stavovima koji proizilaze iz dinamičnog odnosa čovjeka prema određenim psihoaktivnim supstancama. «Postoji nešto u ideji da su arhitektonski stilovi i motivi Mughal Delhija ili Isfahana iz 10. vijeka na neki način proizašli ili bili inspirirani vizijama hašiša. I postoji nešto u ideji da je alkohol kanalizirao razvoj društvenih normi i kulturnih predstava o sebi u feudalnoj Evropi. Estetičke postavke i stilovi su indikatori nivoa i vrste društvenog razumijevanja i svjesti. Svaka ljudska veza sa biljkama će težiti tome da naglasi neke preokupacije i da umanji druge.» »
|


sve shto je niklo iz zemlje,
sve shto je niklo iz zemlje, shto je priroda stvorila, ima svoju svrhu. pa tako i psihoaktivne biljke.
ja kao izmislila toplu vodu :))
ali mnogi ljudi su zatupljeni i ne da ne razmishljaju o tome, vec zustro brane nametnute zakone, ono shto jeste tu da ih zatupi
da nas drzi pod kontrolom
to je jedina svrha Zakona.
Da nam propisuje sta, kako, kada, sa kim, koliko, po kojoj cijeni da radimo.
Ali, jedino sto nam fali da progledamo su suncane naocare...
Pozz, Igore
www.youtube.com/watch
pozz adame
koji pozz Igora :)))
A nas da pozdraviš ?? :D
tztztz
stvaaaarno...
nije u redu... :]
bash bezobrazluk... :]
Hello again
http://www.youtube.com/watch?v=tJcqDdjl5MM
eee to je vec neshto... :]
dugujem ti ilustraciju, neshto me zeza upload ceo dan... :]
:))))))))))
Danas su neki zapomagali ovde za tobom :))))))))))
Tvoje blogove neću više da hvalim.....
Nema smisla.... :))
kissssses&hugggsssssss
gracias maria juana
a ko je to zapomagao za mnom :)
Mislim kome mogu da falim ja ovako sav krzljav, slabacak, takoreci, virtuelan
Ne moras da hvalis, samo razmisli o tome. Razumijevanje je stvar dovoljna sama sebi, bez ikakvih dodataka...
Grloljub takodje...:)
ja sam, papak jedan :))
...nigdje te na vidiku...
...ja već pomislio da su te kakvi pirati zaskočili i riješili da traže otkupninu...
...samo da znaš - u kreditima sam do grla, a od kako sam se zaposlio u "državni hajr" postao sam omiljeniji od Brada Pitta - svi me hoće za...
žiranta :((
eee, ovo volim da chitam... :]
al' stvaaaarno... :]
a ovo je fantastichno... :]
«Postoji nešto u ideji da su arhitektonski stilovi i motivi Mughal Delhija ili Isfahana iz 10. vijeka na neki način proizašli ili bili inspirirani vizijama hašiša.
I postoji nešto u ideji da je alkohol kanalizirao razvoj društvenih normi i kulturnih predstava o sebi u feudalnoj Evropi.
Estetičke postavke i stilovi su indikatori nivoa i vrste društvenog razumijevanja i svjesti.
Svaka ljudska veza sa biljkama će težiti tome da naglasi neke preokupacije i da umanji druge.»
Hvala urbi :)
blagodarim...
A sto se tice citata kog si markirao, pa da, mislim da je to to. Jednostavno se malo ljudi do sada usudilo da izgovori tu ideju. Ali neka pitanja se sve jace i glasnije namecu i sve su brojniji oni koji ih glasno izgovaraju. Volim da mislim da je jako vazno reci svoje misljenje, prvo zbog sebe licno, a onda i u nadi da ce to inspirisati i druge ljude da izgovore takodje svoje. Nije bitno ako je razlicito.
Estetika je izrazito bitna kao indikator drustvene svijesti, promjene u estetickoj teoriji jako reflektuju globalne drustvene promjene. Postaje sve bitnije estetiku, u prakticnom izrazu kao kreativnost, dovesti do individualnog nivoa, internalizovati je i prakticirati kao zivotni pristup odnosu sa realnoscu. E, ali sama kreativnost nije dovoljna, smatram da je neophodno internalizovati i etiku kao svijest o sopstvenoj odgovornosti u univerzumu. Obdareni smo sposobnoscu svjesne akcije i to neizostavno zahtijeva izgradjenu individualnu etiku.
Etika sa kreativnoscu.
hehehe... :]
etika sa kreativnoshcu i kreativnost s etikom... :]